Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio je Džennet i bio je u njemu u toku Mi'radža
Allah, dš.š., ukazao je posebnu počast Muhammedu, s.a.v.s., i time što ga je nagradio onim čime nije nagradio nikoga prije, niti ikoga poslije njega, a to je viđenje Dženneta i boravak u njemu dok je još uvijek pripadao prolaznom, dunjalučkom svijetu. Naime, u vjerodostojnim predajama se spominje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u toku svog noćnog putovanja, poznatog kao Isra’, i uzdignuća u najviše nebeske sfere, Mi'radž, vidio Džennet i bio uveden u njega. Pa, kakav je opis Dženneta koji je vidio i u kojem je bio Allahov Poslanik, s.a.v.s., dok je bio na Mi'radžu? Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ”Zatim sam uveden u Džennet, kad u njemu biserne ogrlice i đerdani, a zemlja od miska.” (Buharija) U drugoj predaji dolazi: ”Zatim sam uveden u Džennet, kad u njemu biserne kupole (lukovi), a zemlja od miska.” (Buharija) Iz ovih hadisa zaključuje se da je Džennet na nebesima, odnosno na sedmom nebu, jer ne postoji hadis koji potvrđuje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., napustio sedmo nebo prije nego je ušao u Džennet. Vjerodostojne predaje govore da je on prije ulaska u Džennet bio kod Sidretul-muntehaa, a Sidretul-munteha je na sedmom nebu. U predaji dolazi: ”Pa sam doveden do Sidretul-muntehaa. Sidru su prekrivale boje za koje ne znam šta su, a zatim sam uveden u Džennet.”
Na osnovu ovog hadisa može se zaključiti da je Džennet blizu Sidretul-muntehaa i čini se da je on na sedmom nebu, u smislu da je Džennet sastavni dio sedmog neba. Međutim, ovo je u koliziji sa Allahovim riječima: ”I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.” (Ali Imran, 133.) Ovaj kur'anski opis Dženneta, u kojem se spominje da je on prostran kao sva nebesa, u šta se ubraja i sedmo nebo, govori da je, bez sumnje, Džennet veći od svih nebesa zajedno. Ono što se meni čini i što mogu zaključiti iz spomenutih hadisa jeste da je Džennet ogromna cjelina i da izlazi izvan granica sedmog neba i širi se na ostale dijelove ogromnog svemira, čije granice poznaje samo Allah. A moguće je da se jedna vrata na koja se ulazi u Džennet, nalaze na sedmom nebu i da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upravo kroz ta vrata ušao u Džennet. Džennet u koji je ušao Allahov Poslanik naziva se ”Džennetul-me'va” (džennetsko prebivalište) kako se navodi u suri En-Nedžm u kojoj se opisuje Poslanikovo putovanje na nebesa: ”Kod Sidretu-l-muntehaa, kod kojeg je džennetsko prebivalište.” (En-Nedžm, 13.-14.) U ovim ajetima jasno se naglašava da je Džennetul-me'va kod Sidretul-muntehaa na sedmom nebu, tako da je Džennetul-me'va na sedmom nebu ili je jedan njegov dio na sedmom nebu. Pojam ”Džennet” je (sve)obuhvatan pojam koji označava mjesto gdje će vjernici uživati nakon proživljenja na Sudnjem danu i on u sebe uključuje barem četiri dženneta koji se spominju u suri Er-Rahman: ”A za onoga koji se stajanja pred Gospodarom svojim bojao, bit će dva perivoja.” (Er-Rahman, 46.), a zatim u ajetu: ”Osim ta dva, bit će još dva neznatnija perivoja.” (Er-Rahman, 62.)
Ebu Musa el-Eš'ari, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., objašnjavajući ove ajete, rekao: ”To su dva Dženneta sa srebrenim posudama i onim što je u njima i dva Dženneta sa zlatnim posudama i onim što je u njima, a između stanovnika Dženneta i gledanja u njihovog Gospodara je samo zastor veličanstvenosti na Njegovom licu u Edenskom vrtu (Dženneti Adn).” (Buharija i Muslim) Moguće je da se svi ovi dženneti zajednički nazivaju ”Džennetul-me'va”, a moguće je da je Džennetul-me'va jedan od ta četiri dženneta. Što se pak tiče Poslanikovog, s.a.v.s., osjećaja kad je ušao u Džennet, mi o tome ne znamo ništa. Možemo samo zamišljati kako se osjećao Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad je ušao u Džennet koji je, na osnovu objave od Allaha, često opisivao svojim ashabima, a da ga nije vidio. A sada, na Mi'radžu, hoda po džennetskim stazama, po njegovoj zemlji i po obalama džennetskih rijeka, i onda to prepričava svojim ashabima i svim muslimanima. Prva stvar koja je privukla pozornost Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ili bolje reći koja ga je iznenadila, jeste postojanje u Džennetu onoga što je on nazvao ”bisernim đerdanima i ogrlicama” (حَبَايِلَ اللُّؤْلُؤِ), a u drugoj predaji ”bisernim kupolama ili lukovima” ( جنابذ اللؤلؤ). Nije nužno da je jedna od dvije predaje vjerodostojna, a druga slaba, već će prije biti da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., više puta pričao ashabima o svom viđenju Dženneta na Mi'radžu, pa je nekada spominjao da je vidio bisrene ogrlice i đerdane, a nekada da je vidio biserne kupole, pogotovo što se obje predaje nalaze u Buharijinom Sahihu.
Ja ne smatram da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pod ”bisernim ogrlicima” mislio na ogrlice i đerdane koji žene nose oko vrata, već su to biserne ogrlice koje su okačene na raznim stranama Dženneta. To je zapravo neka vrsta ukrasa kako bi se proslavio ulazak najboljeg Allahovog stvorenja i najodabranijeg poslanika u Džennet. Mi vidimo na ovome svijetu kako kraljevi dočekuju i ugošćavaju svoje drage goste, a kakav je tek doček priredio Vladar svih vladara i Gospodar svih svjetova za Svoga miljenika Muhammeda, s.a.v.s., i apsolutno najodabranijeg i najplemenitijeg gosta. Što se tiče džennetskog tla ili džennetske zemlje, ona je od miska kako ju je opisao Allahov Poslanik, s.a.v.s., i to odaje dojam prekrasnog i sveopćeg mirisa koji će džennetlije trajno mirisati, jer to nije miris koji se nalazi na određenim mjestima, nego zemlja od miska koja je svugdje po Džennetu.
To je bio opći prizor koji je Allahov Poslanik, s.a.v.s., primijetio na prvi pogled prilikom ulaska u Džennet, a onda mu je melek Džibril organizirao predivni obilazak nekih dijelova Dženneta gdje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio još neke prizore, a jedan od najvažnijih je svakako izvor ili rijeka Kevser.
Post a Comment