Zašto je u Austriji marama problem, a kipa i križ nisu?

Nakon što je austrijska Vlada objavila kako želi uvesti zabranu nošenja marama u vrtićima i osnovnim školama muslimanskim devojčicama, austrijski vicekancelar i lider Slobodarske partije Heinz-Christian Strache je otišao korak dalje, pa je kazao da bi trebalo razmišljati o zabrani nošenja marama na fakultetima.
Al Jazeerini sagovornici najavu austrijske Vlade i zahtjev Strachea koji je uslijedio nazivaju diskriminatornim i rasističkim te se pitaju zašto ista pravila ne važe za sve religije zastupljene u toj zemlji i njihove simbole. "To još nije odluka, preduslov da bude odluka je doneseni zakon, ali u političkom smislu je ovaj plan naišao na odobravanje kod birača FPO-a i OVP-a [Austrijska narodna partija]. Tako da, strateški gledano, ovaj plan ima smisla za stranke na vlasti. Ovo je, također, nastavak pozicioniranja ove dvije stranke koje je počelo u izbornoj kampanji. Naravno da uvijek postoje argumenti za i protiv toga da religiozni simboli budu dozvoljeni u školama, ali glavno pitanje je ipak pravno, ili čak ustavnopravno: ako se uvodi zabrana marama i ako se ne žele religijski simboli, smijeli se to uraditi samo kada je u pitanju određena religija (islam)? Zar se ne bi trebali onda zabraniti svi religijski simboli (kao, naprimjer, kršćanski križ kao ogrlica, ili jevrejska kipa na glavi)?", kaže za Al Jazeeru politički analitičar i profesor na Univerzitetu u Kremsu Peter Filzmaier. Islamska zajednica protiv zabrana Razmišljanja muslimanskih grupa i pokretača javnog mišljenja o najavi austrijske Vlade su, kako navodi, različita. "Ima onih koji to podržavaju, i oni koji ne podržavaju. Tako je i s javnošću. Šta je zanimljivo: ne postoje brojke koje ukazuju na to koliko ljudi bi bilo pogođeno ovom odlukom, odnosno koliko mladih ljudi u Austriji ima koji nose maramu u školama i vrtićima. Također, ne postoje ozbiljni podaci o tome koliko ljudi zapravo ovo vide kao problem. Drugim riječima: plan savezne Vlade je, kao što djelomično i ona sama navodi, simbolizam i ne postoji osnova za njega u vidu brojki." Kada je u pitanju zabrana marame na univerzitetima i u javnom sektoru, Filzmeier navodi da je to ustavnopravno još problematičnije.
"Ne smije postojati jednostrana diskriminacija. To znači, ako on [Strache] želi zabraniti određene religijske simbole, onda to mora važiti za simbole svih religija. Onda se to može uraditi. Tu se mogu izostaviti samo određene profesije, koje podrazumijevaju radnu odjeću koja je propisana (vatrogasci, primjerice, sigurno ne smiju nositi marame, jer je to, za razliku od nošenja metalnog križa, prilikom požara veliki sigurnosni rizik. Tu se radi o malom broju profesija koje mogu biti izostavljene." Predsjednik Islamske zajednice u Austriji Ibrahim Olgun za Al Jazeeru kaže da se kroz ovakve zahtjeve biračima želi skrenuti pažnja sa pravih političkih tema i izazova. 'Rasizam protiv najslabijih' "Marama je dio našeg vjerskog učenja i naše religije. Politika se umiješala u naše unutrašnje stvari, koje su zaštićene Ustavom, i to osuđujemo. Mi smo protiv bilo kakvih zabrana, bez obzira o kojoj se religiji radilo. Zabrane nikome ništa ne donose. Kroz ovakve zahtjeve za zabranjivanje marame se biračima želi skrenuti pažnja sa pravih političkih tema i izazova. Muslimani u Austriji su jako zabrinuti i ovo je alarmantan znak, jer se Vlada želi miješati u njihovu slobodu upražnjavanja religije. Politika ovdje ne mari za dobrobit djece ili integraciju. Najava o narednom koraku kojim bi se zabranilo nošenje marama na univerzitetima i javnom sektoru je jasan izraz desničarsko-populističke politike i neprijateljstva prema islamu", ističe Olgun.
Fared Hazef sa Univerziteta u Salzburgu, kao i Filzmaier, ističe da statistika nošenja marama u toj starosnoj dobi ne postoji. "Meni lično nijedan takav slučaj nije poznat gdje porodica tjera malo dijete na nošenje marame. Muslimani su u tom smislu jako nesigurni. Prepoznali su da se ovdje politika vodi preko njihovih leđa. Po mom mišljenju, ovdje je ključno pitanje zašto nova Vlada štedi trenutno u velikoj mjeri na siromašnim ljudima? Trenutno se diskutira o ukanjanju AUVA-a [Opće osiguranje od nesreća]. Kako bi se pažnja skrenula sa ove teške socio-ekonomske reforme, vodi se debata o maramama. To je jedan aspekt. Drugi aspekt je: trenutna Vlada odražava jednu formu rasizma, kojom se želi odobriti nošenje kipe, kako ih se ne bi nazivalo antisemitima, a istovremeno se otvoreno mobiliziraju protiv 'drugih' - muslimana. To je rasizam protiv najslabijih", kaže on za Al Jazeeru. 'Muslimani postaju sigurnosni problem' Direktor programa za evropske i međunarodne odnosne na Tursko-njemačkom univerzitetu u Istanbulu Enes Bayrakli ističe da je ovo što nova austrijska Vlada radi diskriminatorno i rasistički. "Znali smo za stavove FPO-a i ranije, ali problem je što su i demokršćani, prevođeni kancelarom Sebastijanom Kurzom, također počeli pratiti ovu retoriku i voditi ovakvu politiku. Podsjetit ću vas da je on nedavno kazao kako su žene na Balkanu plaćene da nose marame. Ne znam samo kako je došao na tu ideju. Mi moramo odmah djelovati, jer se ovakva politika pritiska na muslimane nastavlja. Austrija je prije 20-ak godina bila zemlja gdje su se muslimani poštovali i gdje je život za muslimane bio dobar, ali sada se to promijenilo, pa je jedna od najgorih zemalja u tom pogledu. Sjećam se kada sam ja studirao u Austriji, tada je veliki broj žena iz islamskog svijeta dolazio u tu zemlju da studira, pogotovo iz Turske. Marame, onih žena koje su ih nosile, nikada nisu bile problem. Zašto bi vlada jedne zemlje trebala odlučivati šta će neko nositi ili ne, to nije na njoj da odluči. Islam je davno priznat u Austriji i ta zemlja, za razliku od nekih drugih, nije ni imala probleme što se tiče terorističkih napada", kaže Bayrakli za Al Jazeeru.
Ipak, zaključuje on, Vlada sada od muslimana želi napraviti sigurnosni problem. Izvor: Al Jazeera