Kako Mossad izvodi atentate
Specijalizovao se za energetske sisteme i uštedu energije i objavio više naučnih radova iz te oblasti. Hamas, koji vlada Gazom, rekao je da je Al-Batsh bio važan član grupe i optužio je izraelsku obavještajnu agenciju Mossad da je odgovorna za nedjeljni incident. Nazvavši ga "lojalnim" članom, Hamas je rekao da je Al-Batsh bio "naučnik iz reda mladih palestinskih stipendista", koji je "imao važan doprinos" i koji je učestvovao na međunarodnim forumima iz oblasti energije. U razgovoru s Al Jazeerom Al-Batshov otac rekao je da sumnja da je Mossad odgovoran za ubistvo njegovog sina i pozvao malezijske vlasti da što je prije moguće razriješe zavjeru radi "atentata". Prema izraelskom istražiteljskom novinaru Ronenu Bergmanu, koji je jedan od vodećih stručnjaka za izraelske obavještajne agencije i autor knjige Rise and Kill First, ubistvo Al-Batsha nosi sva obilježja operacije Mossada.
"Činjenica da su ubice koristile motocikl da ubiju svoju metu, što je metoda korištena u brojnim drugim ranijim Mossadovim operacijama, te činjenica da je izvedena kao čista, profesionalna operacija ubistva, veoma daleko od Izraela, ukazuje na učešće Mossada", rekao je Bergman za Al Jazeeru u telefonskom razgovoru. Oznaka mete Označavanje mete za ubistvo, koje vrši izraelska obavještajna služba, obično mora proći više institucionalnih i organizacijskih koraka unutar Mossada, šire izraelske obavještajne zajednice i političkog čelništva. Ponekad metu označe druge izraelske domaće i vojne službe. Primjera radi, Al-Batsh je mogao biti označen kao meta na osnovu generalnog skupa obavještajnih podataka koje su prikupile jedinice unutar izraelskih vojnih i obavještajnih organizacija koje prate Hamas. Al-Batsh je također mogao biti označen u okviru drugih izraelskih obavještajnih operacija i izraelskih špijunskih mreža širom svijeta. Izvori su za Al Jazeeru rekli da komunikaciju Hamasa između Gaze, Istanbula (Turska) i Bejruta (Liban) pažljivo nadziru izraelske obavještajne mreže, tako da je moguće da je početno skretanje pažnje na Al-Batsha moglo biti izvedeno tim kanalima. Al-Batshovi prijatelji koji su za Al Jazeeru govorili uz uvjet anonimnosti rekli su da on nije krio svoje veze s Hamasom. "U palestinskoj zajednici bio je poznat po svojim vezama s Hamasom", rekao je jedan prijatelj.
Proces atentata Kad je Al-Batsh jednom bio označen kao meta, Mossad bi procijenio dostupne obavještajne podatke kako bi odlučio treba li ga ubiti, koja je korist od njegove smrti i koji je najbolji način da se to ubistvo izvede. Nakon što specijalizovana jedinica Mossada završi izvještaj o meti, taj dokument nosi se čelnicima Komiteta za obavještajne službe, koji čine šefovi izraelskih obavještajnih organizacija, a koji je poznat po hebrejskom akronimu VARASH, odnosno Vaadan Rashei Ha-sherutim. VARASH bi samo razmatrao operaciju i pružio mišljenje i savjete. Međutim, to tijelo nema zakonsku ovlast da odobri operaciju. To može samo premijer Izraela. Bergman kaže da izraelski premijeri obično preferiraju da sami ne donose takve odluke zbog političkih razloga. "Često bi premijeri uključili jednog ili dva druga ministra u proces donošenja odluke za odobrenje ubistva, što često uključuje ministra odbrane", rekao je Bergman. Nakon što se izda odobrenje operacija se vraća Mossadu kako bi se ona isplanirala i provela, što je proces koji može trajati sedmicama, mjesecima ili čak godinama, zavisno od mete. Cezarejska jedinica Cezareja je tajni operativni ogranak unutar Mossada zadužen za ubacivanje i kontrolisanje špijuna u uglavnom arapskim zemljama te širom svijeta. Jedinica je osnovana početkom 1970-ih, a jedan od njenih osnivača bio je čuveni izraelski špijun Mike Harari. Cezareja koristi svoju ogromnu špijunsku mrežu u arapskim državama i širem Bliskom istoku za prikupljanje informacija i provođenje nadzora nad trenutnim i budućim metama. Harari je zatim uspostavio najsmrtonosniju jedinicu Cezareje, poznatu na hebrejskom kao Kidon ("Bajonet"), koju čine profesionalne ubice specijalizovane za atentate i sabotaže. Članovi Kidona često dolaze iz ogranka izraelske armije, uključujući vojsku ili specijalne jedinice. Izgledno je da su članovi Kidona ubili Al-Batsha u Kuala Lumpuru, rekli su izvori za Al Jazeeru. Mossad za mete nije uzimao samo palestinske čelnike i operativce nego i sirijske, libanske, iranske i evropske. Operacije ciljanih ubistava Cezareja je ekvivalent CIA-inom Centru za specijalne aktivnosti (SAC), koji se zvao Divizija za specijalne aktivnosti prije reorganizacije i promjene imena 2016. godine. CIA provodi svoje vrhunski tajne paramilitarne misije – uključujući operacije ciljanih ubistava – posredstvom svoje Grupe za specijalne operacije (SOG), koja je dio SAC-a i koja ima određene sličnosti s Mossadovim Kidonom.
Bergman je napisao da je do 2000. godine, koja je označila početak Druge Intifade na okupiranim palestinskim teritorijama, Izrael proveo više od 500 operacija atentata, koje su dovele do smrti više od 1.000 ljudi, uključujući mete napada i slučajne prolaznike. Tokom Druge Intifade proveo je dodatnih 1.000 operacija, od kojih je 168 bilo uspješno, napisao je on u svojoj knjizi. Otad je Izrael proveo najmanje još 800 operacija s ciljem ubijanja Hamasovih civilnih i vojnih čelnika u Pojasu Gaze i šire. Arapsko-mosadovska saradnja Mossad održava formalne organizacijske i historijske veze s nizom arapskih obavještajnih službi, prije svega s jordanskim i marokanskim špijunskim agencijama. U skorije vrijeme, u svjetlu mijenjanja savezništava u regiji i rastućih prijetnji od oružanih nedržavnih aktera, Mossad je proširio veze s arapskim obavještajnim agencijama kako bi uključio niz arapskih zaljevskih država i Egipat. Mossad održava svoj regionalni centar za svoje operacije na širem Bliskom istoku u jordanskoj prijestonici Ammanu. Kad je Mossad pokušao ubiti Hamasovog čelnika Khaleda Mashaala u Ammanu 1997. prskanjem smrtonosne doze otrova u njegovo uho, prijetnja tadašnjeg kralja Husseina da će zatvoriti centar špijunske agencije u Ammanu i prekinuti veze Jordana i Mossada potakla je Izrael da pruži protivotrov koji je Mashaalu spasio život. U svojoj knjizi Bergman je citirao izvore iz Mossada koji su tvrdili da je general Samih Batikhi, tadašnji šef jordanskih špijuna, bio bijesan na Mossad zbog toga što ga nisu obavijestili o planovima za atentat jer je htio da zajednički planiraju operaciju. Druga arapska zemlja koja održava snažne veze s Mossadom od 1960-ih jest Maroko, pokazuju Bergmanova istraživanja. "Maroko je primio vrijednu obavještajnu i tehničku pomoć od Izraela i zauzvrat je [tadašnji kralj] Hassan dozvolio marokanskim Jevrejima da emigriraju u Izrael, a Mossad je dobio dozvolu da uspostavi trajni centar u prijestonici Rabatu, odakle će moći špijunirati arapske zemlje", napisao je Bergman. Saradnja je dosegla vrhunac kad je Maroko dozvolio Mossadu da ozvuči sale za sastanke i privatne odaje arapskih državnih čelnika i njihovih vojnih zapovjednika tokom samita Arapske lige u Rabatu 1965. godine. Samit je sazvan kako bi se uspostavila zajednička arapska vojna komanda. Metode CIA-e i Mossada Za razliku od Mossada i drugih izraelskih obavještajnih organizacija koje imaju veliku slobodu u odlučivanju koga ubiti, američka CIA koristi naporan višeslojni pravni proces, koji uključuje CIA-in Ured Glavnog vijeća, američko Ministarstvo pravde te Ured za pravo savjetovanje Bijele kuće. Izvršenje CIA-ine operacije ciljanog ubistva u konačnici zavisi od predsjedničke direktive, pravnog dokumenta koji često sastave CIA-in Ured Glavnog vijeća i Ministarstvo pravde. Predsjednička direktiva pruža pravnu ovlast na osnovu koje CIA može izvesti svoje operacije ciljanih ubistava. Proces provjere u koji je uključeno više agencija, a koji uglavnom vode advokati Ministarstva pravde, Bijele kuće i CIA-e, mora se provesti prije nego što predsjednik potpiše direktivu.
Procjenjuje se da je Barack Obama, kao američki predsjednik, ovlastio gotovo 353 operacije ciljanih ubistava, uglavnom u vidu napada dronovima. Njegov prethodnik George Bush mlađi, prema procjenama, ovlastio je 48 operacija ciljanog ubistva. Pravni proces Bivši viši zvaničnik CIA-e uz uvjet anonimnosti kazao je za Al Jazeeru da "CIA ne odlučuje koga ubiti". "Pravni proces znatno otežava CIA-i da ubije nekoga samo zato što CIA smatra da je ta osoba negativac", rekao je on. Većina CIA-inih operacija ciljanih ubistava uključuje napade dronovima i zasnovane su na odobrenjima predsjednika. Robert Baer, bivši CIA-in oficir za operacije, rekao je za Al Jazeeru: "Bijela kuća mora odobriti svaku operaciju ciljanog ubistva, posebno ako je riječ o meti visoke vrijednosti." "Druga je situacija, međutim, ako se operacija provodi na ratištu ili tokom ratova, poput onih u Afganistanu ili Iraku, jer u tom slučaju oficiri na terenu zaduženi za određeni slučaj imaju više pravnog prostora da provedu svoje ciljano ubistvo." U Mossadu je zakonitost bilo kojeg atentata na bilo koju metu znatno liberalnija i ne uključuje pravna ograničenja slična onima koje slijedi CIA, rekli su izvori upoznati s tim procesima.
"To je dio njihove državne politike", rekao je Baer, pri čemu je mislio na izraelsku politiku ciljanih ubistava. Izvor: Al Jazeera
Post a Comment