Iz zemalja EU na strana ratišta otišlo je više ljudi nego iz BiH
Autor:Vijesti.ba
Iz Švedske, prema izvoru Švedskog sigurnosnog servisa, je otišlo nešto vise od 300 osoba, od čega je 120 iz Geteborga. Iz Belgije, prema zvaničnim podacima Fundamental Rights Agencije, je otišlo oko 440 osoba na strana ratišta, dok za Austriju taj broj iznosi oko 150 osoba. Očito je da BiH nema veći problem nego druge zemlje, dakle, ne treba podizati islamofobiju, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba zastupnik u Evropskom paralamentu Jasenko Selimović. Kako gledate na istupe hrvatskih europarlamentaraca, prije svega Marijane Petir, koji u kontinuitetu vode jednu negativnu kampanju protiv Bosne i Hercegovine, pri tome tvrdeći da uz granicu sa Hrvatskom niču nova i brojna vehabijska naselja te da sa te strane Bosna i Hercegovina predstavlja sigurnosnu prijetnju po Hrvatsku, unatoč informacijama sigurnosnih agencija koje kažu da takav trend ne postoji?
SELIMOVIĆ: Čini se da je predizborna kampanja već počela, te vjerujem da su ovo načini dizanja nacionalnih tenzija koji donose glasove birača. Ovo nije nažalost ništa neobično ni za Zapadni Balkan, ni za neke druge zemlje EU- to se nažalost svuda dešava. Sjetimo se primjera Srbije kada je nedavno poslat voz na Kosovo sa natpisima „Kosovo je Srbija“. Igranje na kartu nacionalizma je česta praksa zemalja regiona za dobivanje glasova, koju treba jako osuditi. Radikalizam i terorizam su zajednički problem, kako Evropske Unije, tako i Zapadnog Balkana i trebamo se zajedno boriti sa tim fenomenom. Niko se ne plaši ekstremizma u BiH više nego Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, a mislim da se na taj faktor često zaboravlja. Ne znam koliko i da li ovi istupi mogu naškoditi međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, ali također očekujem od BH političara i institucija da adekvatno odgovore na ovakve tvrdnje, a ne da sve ostane na ovim optužbama. Iz Evropske Komisije su na prošlom sastanku Odjela za sigurnost i odbranu naveli da je do sada 188 muškaraca i 61 žena iz BiH otišla na strana ratišta. Takođe, vrlo je važno da se napomene da od 2016 nije bilo novih odlazaka. Ovaj problem, koji nije nimalo beznačajan, treba usporediti i sa ostalim zemljama Evropske Unije.
Iz Švedske, prema izvoru Švedskog sigurnosnog servisa, je otišlo nešto vise od 300 osoba, od čega je 120 iz Geteborga. Iz Belgije, prema zvaničnim podacima Fundamental Rights Agencije, je otišlo oko 440 osoba na strana ratišta, dok za Austriju taj broj iznosi oko 150 osoba. Očito je da BiH nema veći problem nego druge zemlje, dakle, ne treba podizati islamofobiju. Istovremeno se moramo sjetiti da je ovo ozbiljan problem, i za BiH i za druge zemlje EU. Proširenje EU na Balkan je jedan od najboljih načina zajedničke borbe sa ovim problemom. Integracija zemalja Zapadnog Balkana je i iz tog razloga neophodna, kako bismo se zajedničkim snagama borili protiv radikalizma.
Iz Švedske, prema izvoru Švedskog sigurnosnog servisa, je otišlo nešto vise od 300 osoba, od čega je 120 iz Geteborga. Iz Belgije, prema zvaničnim podacima Fundamental Rights Agencije, je otišlo oko 440 osoba na strana ratišta, dok za Austriju taj broj iznosi oko 150 osoba. Očito je da BiH nema veći problem nego druge zemlje, dakle, ne treba podizati islamofobiju, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba zastupnik u Evropskom paralamentu Jasenko Selimović. Kako gledate na istupe hrvatskih europarlamentaraca, prije svega Marijane Petir, koji u kontinuitetu vode jednu negativnu kampanju protiv Bosne i Hercegovine, pri tome tvrdeći da uz granicu sa Hrvatskom niču nova i brojna vehabijska naselja te da sa te strane Bosna i Hercegovina predstavlja sigurnosnu prijetnju po Hrvatsku, unatoč informacijama sigurnosnih agencija koje kažu da takav trend ne postoji?
SELIMOVIĆ: Čini se da je predizborna kampanja već počela, te vjerujem da su ovo načini dizanja nacionalnih tenzija koji donose glasove birača. Ovo nije nažalost ništa neobično ni za Zapadni Balkan, ni za neke druge zemlje EU- to se nažalost svuda dešava. Sjetimo se primjera Srbije kada je nedavno poslat voz na Kosovo sa natpisima „Kosovo je Srbija“. Igranje na kartu nacionalizma je česta praksa zemalja regiona za dobivanje glasova, koju treba jako osuditi. Radikalizam i terorizam su zajednički problem, kako Evropske Unije, tako i Zapadnog Balkana i trebamo se zajedno boriti sa tim fenomenom. Niko se ne plaši ekstremizma u BiH više nego Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, a mislim da se na taj faktor često zaboravlja. Ne znam koliko i da li ovi istupi mogu naškoditi međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, ali također očekujem od BH političara i institucija da adekvatno odgovore na ovakve tvrdnje, a ne da sve ostane na ovim optužbama. Iz Evropske Komisije su na prošlom sastanku Odjela za sigurnost i odbranu naveli da je do sada 188 muškaraca i 61 žena iz BiH otišla na strana ratišta. Takođe, vrlo je važno da se napomene da od 2016 nije bilo novih odlazaka. Ovaj problem, koji nije nimalo beznačajan, treba usporediti i sa ostalim zemljama Evropske Unije.
Iz Švedske, prema izvoru Švedskog sigurnosnog servisa, je otišlo nešto vise od 300 osoba, od čega je 120 iz Geteborga. Iz Belgije, prema zvaničnim podacima Fundamental Rights Agencije, je otišlo oko 440 osoba na strana ratišta, dok za Austriju taj broj iznosi oko 150 osoba. Očito je da BiH nema veći problem nego druge zemlje, dakle, ne treba podizati islamofobiju. Istovremeno se moramo sjetiti da je ovo ozbiljan problem, i za BiH i za druge zemlje EU. Proširenje EU na Balkan je jedan od najboljih načina zajedničke borbe sa ovim problemom. Integracija zemalja Zapadnog Balkana je i iz tog razloga neophodna, kako bismo se zajedničkim snagama borili protiv radikalizma.
Post a Comment