U Bogovolji u Karlovačkoj županiji otvorena četvrta džamija u Hrvatskoj

Svečano je u nedjelju u Džematu Bogovolja u Karlovačkoj županiji otvorena džamija, nakon Zagreba, Rijeke i Gunje četvrta u Hrvatskoj, a čast da za njeno otvorenje dobije ključeve imao je vjernik iz Bogovolje Smajlo Hasanović.
Na svečanosti su bili mnogi visoki uzvanici Islamske zajednice u Hrvatskoj, predstavnici diplomatskog zbora u Zagrebu i iz BiH, Turske, Irana i Indonezije, te predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti Karlovačke županije i Unsko-sanskog kantona Bosne i Hercegovine. Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz ef. Hasanović rekao je da je ključ za otvorenje džamije dobio hadžija Smajlo jer predstavlja sve one vjernike koji su se od 2003. godine, početka gradnje džamije u Bogovolji, najviše davali za podizanje “tog duhovno-kulturnog centra okrenutog životu s raznim pratećim sadržajima”. Pri tom je rekao da “ljudi grade džamije, a džamije grade ljude”, te je izrekao i opomenu “da džamije koje gradite mogu biti svjedok za vas i svjedok protiv vas”, ovisno o tome kako se konzumira sve ono što Bog za vjernike propisuje, kao “vjeru, odgoj, obrazovanje i razne vrste prevencija”.
Hasanovićev smatra da je u Hrvatskoj termin “suživot” nadiđen, da muslimani u Hrvatskoj uz sve ostale konfesije “jednostavno žive život”. Pri tom je Hasanović istaknuo da svi vjernici, “iz uvjerenja svoje vjere znaju da svi služimo jednom Bogu, Bogu koji govori svojim božanskim govorom”, te je istaknuo i jedan detalj, da je u islamskom hramu govorila i načelnica Općine Cetingrad Marina Kalić. “Ona nije muslimanka, a ta se prilika da govori u hramu rijetko pruža i muslimankama, to je nemoguće, a ovdje je to moguće, jer je takav ambijent, takvo ozračje, takva suradnja, u kojoj se dijeli i dobro i zlo”, istaknuo je muftija Hasanović, javila je Hina. Podsjetio je da je “među muslimanskim hrvatskim braniteljima 1.180 šehida, koji su poginuli za ovu državu”, te da ta činjenica obvezuje i njega i imame i sve ostale “da se u Hrvatskoj gradi društvo po mjeri svih njenih građana bez obzira na vjeru, naciju, podrijetlo, boju kože, spol ili bilo koju drugu odrednicu, da bi opravdali krv svih onih koji su svoje živote utkali na oltar ove domovine”. Muftija Hasanović rekao je da će sutra otputovati u Abu Dabi i svjedočiti hrvatski primjer i model suradnje, kulturu dijaloga, koji bi svima u svijetu trebao biti primjer. Na toj će velikoj svjetskoj konferenciji, najavio je, govoriti o statusu nacionalnih i vjerskih manjina, odnosno kako se mogu urediti odnosi muslimana u kršćanskoj Europi i odnosi kršćana i islamskom svijetu. Uz četiri džamije, bogomolje s minaretom, građene iz temelja, u Hrvatskoj je ukupno 26 vjerskih objekata, bogomolja, ali većina je njih neadekvatna za kvalitetan vjerski život. U Hrvatskoj je po jednom vjersko objektu oko 2.500 muslimana, što je neki prosjek, jer se u drugim europskim zemljama taj broj kreće od 650 u Grčkoj, do osam tisuća u Švedskoj. Sljedeće otvorenje bit će u Sisku, gdje se gradi islamski centar.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir efendija Muhić za džamiju u Bogovolji, u čiju je gradnju uloženo dva milijuna kuna, rekao je da ima 350 četvornih metara, da su gradnju pomogli vjernici, okolne općine, županija i Mešihat IZ u Hrvatskoj, te da “ima i minaret koji simbolizira jednog Boga i omogućava da se uči ezan, poziv na molitvu, a što u srce muslimana unosi jednu sigurnost, govori im da je siguran Cetingrad, Karlovačka županija i lijepa naša domovina Hrvatska”.