OTVORENA ANTIBOŠNJAČKA BAHATOST TUŽILAŠTVA BIH: OPTUŽENO VIŠE PRIPADNIKA ARMIJE RBIH NEGO VOJSKE RS-A I HVO-A ZAJEDNO

Optuženi Srbi i Hrvati brane se sa slobode sve do pravosnažnosti presude, nakon čega ovi ratni zločinci nesmetano, svi redom, bježe u Srbiju ili Hrvatsku gdje ih tamošnje vlasti štite i ne hapse
Hrvati u BiH su zaista neravnopravni u odnosu na ostale konstitutivne narode. Majorizacija koju provodi Tužilaštvo BiH naročito je izražena nakon pravomoćne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu “Prlić i drugi”. Od 29. novembra 2017. godine, kada je izrečena pravomoćna presuda takozvanoj “hercegbosanskoj šestorci”, pa sve do danas, Tužilaštvo BiH, na čijem je čelu Gordana Tadić, kontinuirano “zapostavlja” Hrvate koji su za vrijeme rata nosili uniforme HVO-a ili nekih drugih vojnih i policijskih formacija u okviru takozvane Herceg-Bosne. Od decembra prošle godine do trenutka pisanja ovog teksta, Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH podigao je ukupno 29 optužnica zbog ratnih zločina počinjenih u BiH. Najveći broj optužnica, njih 22, podignuto je protiv pripadnika Vojske RS-a te drugih paravojnih i policijskih formacija koje su djelovale na području pod kontrolom Vojske RS-a. Protiv pripadnika Armije RBiH su podignute četiri optužnice, dok su protiv nekadašnjih pripadnika HVO-a podignute tri optužnice. Broj podignutih optužnica ipak ne govori dovoljno o selektivnom pristupu Tužilaštva BiH u procesuiranju ratnih zločina, koliko je u tom kontekstu indikativan broj optuženih osoba. Iako se najveći broj predmeta odnosi na pripadnike Vojske RS-a, u 22 predmeta optužene su ukupno 34 osobe. U tri predmeta koja se odnose na pripadnike HVO-a optužene su četiri osobe. U samo četiri predmeta, u kojima se za ratne zločine sumnjiče pripadnici Armije RBiH, optužene su čak 43 osobe. Samo u predmetu “Dudaković i drugi” je optuženo 17 osoba, u u predmetu “Džemal Hadžić i ostali” njih 11, dok je u predmetu “Esad Ramić i drugi” optuženo 14 osoba. S druge strane, u 17 od 22 predmeta koji se vode protiv pripadnika Vojske RS-a se optužnica odnosila na po jednu osobu. U dva od tri predmeta protiv pripadnika HVO-a se optužnica također odnosila na po jednu osobu. U zatvoru završe samo Bošnjaci Treba naglasiti i da se optuženi Srbi i Hrvati brane sa slobode sve do pravosnažne presude. Tek kad budu pravosnažno osuđeni, znači nakon još nekoliko godina na slobodi, oni bez problema bježe u Srbiju ili Hrvatsku, gdje ih tamošnje vlasti štite i ne hapse. Dakle, jedine osobe koje zadnjih godina završavaju u zatvoru su Bošnjaci, pripadnici Armije RBiH i to po mnogostruku višim kaznama. Ostaje nejasno zašto nakon silnih bjekstava Sud nastavlja da im dozvoljava da se brane sa slobode, kada više niko od njih ne dospije u zatvoru. To nam djeluje kao saučesništvo, jer i obična analiza pokazuje da se ova sudska praksa pokazala neispravnom. Veći broj optuženih pripadnika Armije RBiH u odnosu na zbirni broj optuženih pripadnika Vojske RS-a i HVO-a pokušaj je mijenjanja karaktera sukoba u BiH, ali i omjera počinjenih ratnih zločina. Ovakav trend, kojeg je nametnulo Tužilaštvo BiH pod vodstvom Gordane Tadić, rodice člana Predsjedništva HDZ-a BiH Mije Krešića, suprotan je omjeru presuda MKSJ-a. Pred tom je institucijom, poređenja radi, zbog odgovornosti za ratne zločine osuđeno pet Bošnjaka na ukupno 41 i po godinu zatvora. S druge strane, MKSJ je na zatvorske kazne pravomoćno osudio 18 osoba hrvatske nacionalnosti na ukupno 277 godina zatvora. Također, optužnicama Tužilaštva BiH se zločini koje su počinili pripadnici Vojske RS-a i HVO-a nastoje predstaviti kao individualni čin “neodgovornih pojedinaca”, dok se zločini koji se pripisuju Armiji RBiH, na osnovu broja optuženih po predmetu, nameću kao rezultat šireg zločinačkog poduhvata. Nije suvišno spomenuti i da pojedini optuženi, a niti jedan pripadnik Armije RBiH, nisu dostupni bh. pravosuđu. Među takvima je i Tomislav Tomo Kovač, protiv kojeg je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu krajem prošle godine, a koji se danas nalazi na slobodi u Srbiji. Jedan od optuženih pripadnika HVO-a je i Miroslav Perić, koji je priznao krivicu za ratni zločin u logoru Vojno kod Mostara. Ovaj predmet je zanimljiv zbog posljednjih aktivnosti ministra pravde BiH Josipa Grubeše (HVO), koji je potpisao rješenje kojim se u Hrvatsku na dalje izdržavanje zatvorske kazne prebacuje Marko Radić, koji je na 21 godinu zatvora osuđen upravo zbog zločina u logoru Vojno. Županijski sud u Zagreb je preinačio presudu Suda BiH, kaznu mu smanjio na 12 godina i šest mjeseci te će Radić uoči Nove godine izaći na slobodu. Da će postojeći trend podizanja optužnica protiv pripadnika Armije RBiH biti nastavljen, potvrđuju i akcije hapšenja po nalogu Tužilaštva BiH u tekućem mjesecu. U novembru su organizirane četiri akcije. U jednoj su, u akciji SIPA-e po nalogu Tužilaštva BiH, uhapšeni pripadnici Vojske RS-a Cvijan Tomanić i Srećko Kandić zbog ratnih zločina na području Zvornika. U četvrtak su u dva odvojena predmeta uhapšena dvojica pripadnika HVO-a, a prošle sedmice je u akciji SIPA-e, po nalogu Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, uhapšeno čak osam pripadnika Armije RBiH. (Faktor.ba)