ERDOGAN JE SVE IZNENADIO: U JEDNOM DANU TURSKA LIRA OJAČALA NA PREDVIĐENI TEČAJ 1:6 PREMA DOLARU

Turski predsjednik Erdogan je sve iznenadio – nije se usprotivio odluci centralne banke da poveća kratkoročne kamatne stope sa 17,5 na 24 posto, što je mjera kojom se nastoji obuzdati inflacija i slabljenje lire. Tržišta su pozdravila taj korak i turska valuta je odmah ojačala za oko tri posto, i trenutno se keće u okviru očekivanog pariteta 1:6 prema američkom dolaru.
Povećanje kamatnih stopa iznenadilo je ulagače i Erdoganu nesklone analitičare koji već duže vrijeme smatraju pogrešnom politiku niskih kamatnih stopa na kojoj je insistirao Erdogan nastojeći tako zadržati visoke stope privrednog rasta. Prema ocjeni Agathe Demarais, analitičarke Economist Intelligence Unita za Tursku, centralna banka je dizanjem kamatnih stopa ujedno nastojala poslati signal finansijskim tržištima da je neovisna i kredibilna institucija, te da je normalizacija monetarne politike važnija od ubrzanja ekonomskog rasta na kojem predsjednik Erdogan insistira od kako je došao na vlast. Nakon rasta od 7,4 posto u prvom kvartalu, turska ekonomija je malo usporila i u drugom kvartalu porasla je 5,2 posto. U istom danu kada je centralna banka povećala kamatne stope, i predsjednik Erdogan dao je svoj doprinos stanju na deviznom tržištu: izdao je uredbu kojom zabranjuje korištenje strane valute na tržištu nekretnina.
Prema uredbi koja je objavljena u službenom nacionalnom glasilu, ugovori o prodaji, najmu i lizingu nekretnina moraju biti izraženi u nacionalnoj valuti liri, a oni sklopljeni u stranoj valuti moraju se izmijeniti u roku od 30 dana. Predsjednik smatra da niko u zemlji ne bi trebao sklapati poslove u stranoj valuti osim izvoznika i uvoznika. Ranije je pozvao građane da prodaju dolare i eure i na taj način spriječe slabljenje nacionalne valute. Uprkos svim tim naporima, ocjenjuje se da će lira i dalje ostati pod velikim pritiskom i u nadolazećim mjesecima, kako zbog zaoštravanja globalnih financijskih uvjeta tako i zbog rastućih napetosti između Turske i SAD-a. Ipak, procjenjuje se da će turska vlast uspjeti odbraniti kurs lire na razini 1:6 prema američkom dolaru, pored ostalog i zbog činjenice da je Turska nisko zadužena država (manje od 40 posto BDP-a), za razliku od velikog broja privatnih preduzeća koja su visoko zadužena i moraju reprogramirati svoja golema zaduženja.
Slabljenjem valute snažno je porasla zaduženost pojedinih preduzeća pa je izgledno da će mnoga od njih imati teškoća s otplatom vanjskog duga, što će svakako biti uteg za rast ekonomije.