Header Ads

TREBA LI SPAŠAVATI ALUMINIJ: NAPRAVILI 500 MILIONA DUGA, SKLAPALI LAŽNE UGOVORE, PROTJERALI BOŠNJAKE, KRADU NAŠU STRUJU I SAD TRAŽE DA IH GRAĐANI FEDERACIJE SPAŠAVAJU

HDZ je davno ucijenio Vladu da je Aluminij njihova firma, da se Bošnjaci tu ne miješaju, postavljali su svoju upravu sve ove decenije, pravili zbog nepoštenih ugovora konstantne gubitke koje je Federacija stalno pokrivala, nije im smetalo da uzimaju novac Bošnjaka iako su ih protjerali iz firme još devedesetih, sklapali su unosne poslove za hrvatske firme, a Bosni pravili dubioze. Je li vrijeme da se konačno kaže – DOSTA VIŠE”Informacija da se poduzeće Aluminij isključuje sa naponske mreže je tačna i to isključenje može spriječiti jedino uplata višemjesečnog duga koje ovo poduzeće ima”, potvrdio je Nebojša Dimitrijević, službenik za informiranje Nezavisnog operatora sistema u BiH. Dimitrijević govori kako je, u odnosu na NOS BiH, Aluminij kompanija koja ne ispunjava osvoje obaveze, te već duže vrijeme ne plaća električnu energiju. Iako je Aluminij rekao da se čeka očitovanje Vlade Federacije BiH, Dimitrijević kaže da njih Vlada FBiH uopće nije kontaktirala te da ne postoje zakonske osnove da se Aluminij zadrži na mreži. Aluminij je potrošač koji je imao svog opskrbljivača, kompaniju Al Trade d.o.o. koja je u njihovom vlasništvu, a uz neplaćanje, kako govori Dimitrijević, ta firma se ”više puta nekorektno odnosila na način da su preuzimali više energije nego što su je ugovorili”. ”Oni su na to upozoravani više puta. Zbog svega toga je ugroženo tržište električne energije i cjelokupan elektroenergetski sistem BiH. Sličan je slučaj bio i u Crnoj Gori, kad je čitava zemlja bila u opasnosti da ostane potpuno bez energije. BiH je dio evropske interkonekcije i ova pravila su u skladu s pravilima u čitavoj interkonekciji”, govori Dimitrijević. Na upit postoji li mogućnost blokade trenutne odgode, Dimitrijević govori kako postoji, no u skladu s ovim zakonskim aktima takvo nešto nije predviđeno. ”U odnosu na NOS BiH ta kompanija je sudionik na tržištu koja je istovremeno balansno odgovorna strana. Ta kompanija ne ispunjava osvoje obaveze, ne plaća električnu energiju, već duže vrijeme. Prema tome i NOS BiH i Elektroprijenos su dužni da je sankcioniraju. Više puta su bili obaviještavani o tome, istekle su sve mogućnosti u tom smislu”, objašnjava Dimitrijević. Prema članku mrežnog kodeksa, jedan o tih uvjeta, nakon pismene obavijesti koje su slane u više navrata, NOS BiH ima obavezu pravovremeno isključiti korisnika s prijenosne mreže. Kriminalni ugovori: Evo kako je “Sloboda Bosna” pisala o STVARNIM uzrocima finansijskih problema mostarskog Aluminija Sredinom marta 2014. godine, “Slobodna Bosna” došla je u posjed „spasilačkog plana“ koji je nova uprava Aluminijskog kombinata Mostar ponudila za izvlačenje kompanje iz višegodišnje agonije. Aluminijski kombinat Mostar prolazi kroz teško razdoblje, vjerovatno najteže od svog osnutka, ali sasvim sigurno neće propasti, kako se najavljuje u nebrojenim „pozivima u pomoć“ koji stižu od instrumentaliziranih sindikalnih organizacija i različitih udruga iz Mostara. „Aluminij neće propasti, ali će propasti višegodišnji kriminalni ugovori na kojima su se proteklih godina na privatne račune iz Aluminija izvlačili deseci miliona KM“, tvrdi za Slobodnu Bosnu jedan član privremenog Nadzornog odbora koji se napokon domogao relevantne poslovne dokumentacije mostarskog preduzeća, iz koje je već na prvi pogled vidljiv proziran pokušaj aktuelne uprave mostarskog preduzeća da nagomilane gubitke sanira dotacijama iz federalne kase. To se, naravno, neće desiti, najprije zato što je federalna kasa potpuno prazna, ali i zato što se prije bilo kakve intervencije federalne Vlade moraju utvrditi i otkloniti stvarni uzroci zbog kojih Aluminijski kombinat već dulje vremena gomila gubitke. Iz uprave mostarskog preduzeća uporno ponavljaju da su gubici nastali zbog previsoke cijene električne energije koju plaća Aluminij. I aktuelna uprava kao i sve prethodne, iznosi tezu da Aluminijski kombinat Mostar strada zbog previsoke cijene struje, koja je navodno najskuplja u cijelom aluminijskom sektoru Evrope. „Osnovni generator ovako visokog gubitka je cijena električne energije u odnosu na cijenu koju imaju konkurenti u ostatku svijeta. Sve profitabilne aluminijske industrije u svijetu imaju od strane države definiranu cijenu električne energije koja sudjeluje u rasponu od 25 do 30 posto kao trošak u prosječnoj cijeni jedne tone aluminija na burzi“, piše u sanacionom programu koji je aktuelna uprava mostarskog Aluminija dostavila federalnoj Vladi. Kao ilustracija, naveden je podatak iz 2013. godine, prema kojem je trošak struje u ukupnim troškovima Aluminija u protekloj godini sudjelovao s oko 60 posto, dakle duplo više nego i u jednoj drugoj evropskoj tvornici Aluminija. „U takvim uvjetima, dakle sa strujom koja je 100 posto skuplja od struje koju plaća evropska konkurencija, nemoguće je poslovati“, piše u sanacionoim programu aktuelne uprave Aluminijskog kombinata. No, sagovornik iz Nadzornog odbora Aluminija tvrdi da su izneseni podaci potpuno netačni,a to dokazuje službenim informacijama o poslovanju Aluminija u protekloj godini, koja je okončana rekordnim gubitkom od oko 85 miliona KM. Dakle, u protekloj 2013. godini, ukupni prihodi kompanije ostvareni od prodaje aluminija iznosili su oko 515 miliona KM, dok ukupni troškovi za kupovinu električne energije nisu premašili iznos od 185 miliona KM. To znači da struja u ukupnim troškovima Aluminija ne sudjeluje sa 60 posto, kako tvrdi aktuelna uprava, nego s nepunih 40 posto! Cijena struje koju plaća Aluminij nije jedini, a pogotovo najveći generator poslovnih gubitaka mostarske tvornice koja je proteklu godinu okončala s rekordnim (akumuliranim) gubitkom od oko 384 miliona KM, računajući dug prema bankama (221 milion KM) i akumilirani gubitak iz prethodnog razdoblja (163 miliona KM). Lavovski dio ovog zastrašujućeg poslovnog minusa nastao je netransparentnom kupovinom repromaterijala – glinice, na čiju kupovinu Aluminij godišnje izdvoji više od 110 miliona KM, metala za preradu u iznosu od oko 70 miliona KM, koks-petrola u vrijednosti od oko 37 miliona KM, legure u vrijednosti 14 miliona KM,industrijske smole u vrijednosti 8 miliona KM itd. Izvori: Indikator.ba, Bljesak.info i Slobodna Bosna/Izdvojeno.ba)

Nema komentara