Osnivanjem rezervnog sastava policije RS-a vlast bi naoružala više od hiljadu ljudi

Vlasti Republike Srpske najavom osnivanja rezervnog sastava policije još jednom su uzburkale javnost, ali i izazvale reakcije međunarodne zajednice. U nastavku donosimo šta bi u praksi značilo usvajanje zakona koji bi omogućio osnivanje i naoružavanje policijskih rezervista u RS-u. Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 16. aprila na dnevnom redu između ostalog će se naći i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji podrazumijeva i sporno osnivanje rezervnog sastava policije. U Republici Srpskoj trenutno radi 5.425 policijskih službenika, od ukupno 5.745 koliko ih je sistematizacijom predviđeno. Pored toga vlast u RS-u mimo svih dogovorenih Dejtonskih okvira planira osnovati rezervni sastav policije, što pravdaju potrebom za većom sigurnosti. Ukoliko bi zakon bio usvojen, rezervni sastav policije bi angažmanom imao gotovo ista prava i ovlasti kao i redovna policija. Ukupan broj pripadnika rezervnog sastava policije mogao bi biti i do 20 posto od ukupnog broja sistematizovanih radnih mjesta policijskih službenika, što znači čak više od 1.100 novih naoružanih ljudi u uniformi rezervista. Vlast bi rezervistima davala plaću u iznosu od 80 posto od prosječne plaće u RS-u. Sva moć u rukama ministra Dragana Lukača Zakonom se predlaže da bi punu kontrolu nad rezervnim sastavom policije imao ministar, u ovom slučaju Dragan Lukač. Naime, on bi odlučivao kada i pod kojim uvjetima će biti raspisan konkurs za prijem rezervista. Ministar bi također donio pravilnik koji bi definisao detaljan postupak selekcije, izbora i obuke kandidata. Uz ministra, naredbu o angažmanu rezervnog sastava policije donosio bi i direktor policije RS-a. Pripadnici rezervnog sastava policije imali bi uniformu, legitimaciju, oružje i pripadajuću opremu koju bi bili dužni da nose, koriste i čuvaju u skladu s propisima. Velike ovlasti Rezervni sastav policije imao bi iste ovlasti kao i redovan policijski službenik, što podrazumijeva i hapšenja, pretrese, preglede, upotrebu sile i slično, ako su angažovani u skladu sa zakonom. Ambasada SAD-a, Njemačke i Velike Britanije, Delegacija EU i OHR jučer su se oglasili o određenim aktivnostima NSRS-a i pripremi nacrta zakona o javnom redu i miru te javnom okupljanju, gdje su pozvali vlasti u tom entitetu da poštuju građanske slobode. Ipak, nisu detaljnije komentarisali najavu izmjena zakona kojim se predvuđa osnivanje rezervnog sastava policije. Nešto ranije oglasio se Ured za odnose s javnošću ambasade SAD-a, kazavši da su upoznati o toj namjeri vlasti u RS-u te da će tražiti dodatne informacije o namjeni rezervnog sastava policije.