Alma Zadić razočarala Bošnjake: Nisam muslimanka, ateistkinja sam.

Alma Zadić stigla je u Beč iz Bosne i Hercegovine kada je imala deset godina. Ona je danas ministrica pravde u neugodnoj koaliciji liberalnih Zelenih i tvrdih antiimigrantskih konzervativaca, piše New York Times o prvoj ministrici u austrijskoj vladi koja nije rođena u Austriji. Alma Zadić nesigurna je da stoji pored prozora u svojoj kancelariji. Otkako je postala austrijska ministrica, prijetnje koje stižu do nje su nemilosrdne. "Metak je rezervisan za vas", pročitala je jednu od posljednjih prijetnji, piše New York Times. Samo nekoliko sati nakon što je prošlog mjeseca položila zakletvu, Zadić je dobila policijsku zaštitu. Kćerka bosanskih izbjeglica i članica napredne partije Zelenih, Zadić je ušla u politiku prije tri godine s jasnim ciljem - boriti se protiv utjecaja krajnjih desničara. Danas je otpužena da brani politiku koju su ranije kreirali desničari da bi efektivno spriječili ljude poput njenih roditelja da uđu u zemlju. Ukratko, to je moralna dilema s kojom se "proizbjeglički" Zeleni suočavaju nakon koaliranja s konzervativcima kancelara Sebastina Kurza. Zeleni su zamijenili desničarsku Slobodarsku stranku te stavili klimatske promjene na dnevni red. Međutim, oni postaju i saučesnici u imigracijskoj politici Kurza.  Ministrica Alma Zadić: I Austrija i Bosna su dio mene U nastavku teksta New York Timesa, Zadić opisuju kao pametnu, mladu, idealisticu, pobjednicu i ponosnu nositeljicu bosansko-austrijskog identiteta. U jednom dijelu porede je sa političarkom Alexandrijom Ocasio-Cortez iz SAD-a. Njena priča je u mnogo čemu moderna bajka - djevojka iz izbjeglištva koja postiže izvrsne rezultate u školi te brzo napreduje u karijeri, izabrana je u Parlament i postala visoka članica kabineta sa 35 godine. Ali, ono što je Zadić učinilo herojem kod jednih, pretvorilo je u metu kod drugih, navodi autorica teksta Kagtrin Bennhold. "Sada stranci dobijaju ministarske položaje. Propadanje Austrije", navodi se jedan Twitter post kao primjer. Cijena prelaska u vladu bila je visoka, kako osobno tako i politički, priznala je Zadić u intervjuu za New York Times. Međutim, ona priznaje da bi ustupanje mjesta za krajnje desničare bila mnogo veća cijena. Zadić naglašava da čini razliku ko je u Vladi. Ona se prisjetila da j bila tinejdžerka 2000. godine kada se konzervativnoj vladi pod vodstvom Jorga Haidera prvi put pridružila Slobodarska stranka. Tada su ostale evropske prijestolnice zamrznule diplomatske odnose s Bečom, a njeni roditelji plašili su se da bi mogli biti deportovani. "Bila sam i dalje mlada, ali mogla sam to osjetiti. Znam da su moji roditelji strahovali šta će se nama desiti", kaže Zadić. U razgovoru za Times Zadić je istakla kako je njena prošlost bila nevažna dok je radila kao uspješna advokatica. Međutim, kada se odlučila ući u politiku 2017. godine, kaže kako je sve stiglo. Naslov u jednim nacionalnim novinama posebno joj se urezao u sjećanje. "Nazvali su me izbjegličkim djetetom", kazala je Zadić te nastavila: "Živjela sam u Austriji 25 godina, pravnica sam, imam doktorat, nisam bila ni izbjeglica ni dijete, ali shvatila sam da me moja prošlost još definira". Nakon što se pridružila austrijskoj vladi, priča kako su je nervirale njene kolege iz Zelenih koje su isticale kako je prva muslimanska ministrica u zemlji. "Niko vas danas ne pita da li ste protestant ili katolik. U sekularnoj državi uopće ne bi trebalo biti važno koja je vaša religija i gdje ste rođeni sve dok ste spremni raditi za svoju državu", istakla je Zadić.   Ona je također naglasila da je nerviraju stalne pretpostavke da je muslimanka jer je ateistkinja. Kazala je da u njenoj širom porodici ima i muslimana, i kršćana i pravoslavaca. Također je dodala da njeni roditelji nikada nisu bili religiozni ni za vrijeme bivše Jugoslavije. Ipak, Zadić je u razgovoru za Times istakla kako je svjesna svog utjecaja na djevojčice i dječake iz migrantskih porodica. "Ne želim ih iznevjeriti, ne želim iznevjeriti Austriju", zaključila je Zadić.